petak, 11. rujna 2020.

subota, 14. rujna 2019.

Antioksidansi vs Ateroskleroza - III. dio



* " Hiperlipidemija,

je jedan od najistraženijih i najznačajnijih čimbenika rizika. Nedvojbeno je dokazano da povećane koncentracije LDL-kolesterola u krvi i snižene koncentracije HDL-kolesterola (eng. high-density lipoprotein - lipoprotein visoke gustoće), ubrzavaju aterosklerozu. Lipoprotein (a) je lipoproteinska čestica veće gustoće od LDL-a, čija je proteinska komponenta sastavljena od 2 proteina: apo (a) i apo B100 (Kujundžić i sur., 2003). Posebna je po tome što nema uže veze s ostalim lipoproteinima, a povećana koncentracija te čestice čimbenik je rizika za koronarnu bolest. To se objašnjava strukturnom sličnošću apo (a), glukoproteina, s plazminogenom te sadržajem kolesterola i apoproteina B100 u česticama. Lipoprotein (a) potiče stvaranje mikrotromba i proliferaciju glatkih mišićnih stanica kompetitivnom inhibicijom vezanja plazminogena za njegova vezna mjesta na endotelu (Vrhovac i sur., 2003). "

...KRAJ.

* Tekst preuzet iz diplomskog rada „Antioksidanti u aterosklerozi“ - Petar Vehtersbah-Stojan - Farmaceutsko-biokemijski fakultet u Zagrebu 2015.

Cijeli rad, pod istim nazivom možete pročitati na ovom LINKu pod kategorijom LITERATURA




ponedjeljak, 9. rujna 2019.

Antioksidansi vs Ateroskleroza - II. dio



… Nastavak (Link I. dio)

Oksidativni stres definira se kao pomak ravnoteže u staničnim oksidativno-redukcijskim reakcijama u smjeru oksidacije. Riječ je o stanju prekomjernog stvaranja slobodnih radikala kisika pri čemu dolazi do gubitka ravnoteže između stvaranja slobodnih radikala i mogućnosti neke stanice da ih ukloni što rezultira njezinim oštećenjem. Do pomaka ravnoteže može doći ukoliko je smanjena antioksidativna zaštita organizma ili ako je stvaranje radikala pojačano.

Oksidativni stres uključen je u patofiziologiju mnogih različitih kliničkih oboljenja: bolesti kardiovaskularnog sustava, poremećaji imunološkog sustava (autoimune bolesti: reumatoidni artritis, multipla skleroza), bolesti pluća, probavnog sustava, bubrega, središnjeg živčanog sustava (Parkinsonova bolest, Alzheimerova demencija), oštećenje vida, uvjeti ishemije/reperfuzije (infarkt miokarda), dijabetes melitus, razvoj malignih bolesti, ali i fiziološki proces starenja.

Slobodni radikal je bilo koji atom, odnosno molekula koji sadrži jedan ili više nesparenih elektrona u vanjskoj orbitali. Slobodni radikali su visokoreaktivni, energetski nestabilni te imaju nisku specifičnost za reaktante, tj. podložni su reakcijama s brojnim molekulama.

Izvori nastajanja slobodnih radikala mogu biti endogeni i egzogeni. Endogeni mogu biti fiziološki i patofiziološki: proces oksidativne fosforilacije, aktivacija imunosnih stanica, kemotaksija, apoptoza, koagulacija, mentalni stres, ishemija, infekcija, proces starenja, patološka stanja. Egzogeni uključuju zagađenje zraka ili vode, dim cigareta, alkohol, metale, neke lijekove, industrijska otapala, zračenje.

Antioksidans je tvar koja uspješno može ukloniti prooksidans uz stvaranje produkata koji nisu toksični i ne oštećuju stanice. Dakle, funkcija antioksidansa je neutralizacija slobodnih radikala i zaštita stanice od njihovog toksičnog djelovanja čime se sprječava pojava i razvoj bolesti, vezanih za oksidativni stres.

Antioksidanse prema sastavu djelimo na enzime koji obnavljaju slobodnim radikalima oštećene molekule DNA i proteina oštećene, proteine, te male molekule.

Prema načinu djelovanja antioksidanse dijelimo na primarne ili preventivne koji sprječavaju nastanak slobodnih radikala, sekundarne (čistači) uklanjaju nastale slobodne radikale (među kojima su i flavonoidi), te tercijarni (enzimi popravka) popravljaju nastala oštećenja ili uklanjaju biomolekule oštećene radikalima prije nego njihovo nakupljanje uzrokuje nova oštećenja.

Katehini su fitokemijski spojevi prisutni u velikim količinama u raznim biljkama. Prema strukturi, katehini spadaju u flavanole te uključuju katehin,epikatehin, epigalokatehin, epikatehin-galat i epigalokatehin-galat.

U većim količinama, epikatehin je zastupljen i u kupinama.

Elagična kiselina ima antioksidativni, antiinflamatorni, antimutageni i antikarcinogeni učinak te antiviralna i antibakterijska svojstva. Elagična kiselina smanjuje količinu ukupnih jetrenih citokroma te povećava aktivnost nekih jetrenih enzima II. faze metabolizma, čime pojačava detoksifikaciju tkiva. Također, primjena elagične kiseline je dovodi do značajnog smanjenja aterosklerotskih lezija u aorti. Elagična kiselina djeluje kao hvatač slobodnih radikala te inhibira oksidaciju LDL-a.

Ti podaci upućuju na to da elagična kiselina ima jaka antioksidativna svojstva kojima usporava progresiju ateroskleroze.


...Nastavlja se...





* Informacije su preuzete iz diplomskog rada „Antioksidanti u aterosklerozi“ - Petar Vehtersbah-Stojan - Farmaceutsko-biokemijski fakultet u Zagrebu 2015.


Cijeli rad, pod istim nazivom možete pročitati na ovom LINKu pod kategorijom LITERATURA



nedjelja, 8. rujna 2019.

Antioksidansi vs Ateroskleroza - I. dio



Ateroskleroza (zadebljanje i očvrsnuće arterija) - zadebljanje stijenka arterija - aterom ili plak. Aterom ima kašastu jezgru - sastoji od lipida, pjenastih stanica, te "kape" građenu od veziva (kolagena vlakna, elastin)…

Sve arterije mogu biti zahvaćene procesom ateroskleroze, ali najintenzivnije su zahvaćene koronarne arterije.

Ateroskleroza je kronična, progresivna, upalna bolest... Započinje oštećenjem endotelnih stanica krvnih žila. Više je faktora koji mogu utjecati na ozljedu endotela: hiperlipidemija, hipertenzija, pušenje, dijabetes,homocisteinemija, infekcije... Na mjestu ozljede endotela dolazi do ulaska proteina iz plazme, poglavito apoproteina B iz LDL čestica, te njihovog gomilanja, gdje oksidiraju (pod utjecajem slobodnih radikala kisika) djelujući toksično na okolne stanice.

Zbog smanjene elastičnosti stijenke arterije uzrokovane nakupljanjem veziva te suženjem lumena arterije, povećava se krvni tlak i mogućnost da tako promijenjena stijenka pukne. Aterosklerozna nakupina može kalcificirati i tada stijenka postaje osobito krhka pa su pucanja stijenke česta.

Ateroskleroza je najčešći i najvažniji uzrok oboljenja kardiovaskulamog sustava. Aterosklerotski plak može izazvati djelomično začepljenje arterije ili potpuno, fiksno začepljenje, pa kao rezultat može nastupiti infarkt miokarda ili cerebrovaskularni inzult, te rjeđe zatajenje bubrega ili gangrena.

Postoje brojni čimbenici rizika za nastanak ateroskleroze. To su specifične značajke osoba i njihovih životnih navika povezane s nastankom i progresijom tog stanja. Čimbenici rizika (hipertenzija, pušenje, hiperlipidemija, nasljeđe, šećerna bolest, pretilost, smanjena fizička aktivnost, životna dob, spol, infekcije, imunološka reakcija i psihološka obilježja ličnosti) uzrokuju oksidativni stres endotelnih stanica što je prvi korak u cijelom procesu. Razvoj ateroskleroze osobito je ubrzan ako je istovremeno prisutno više čimbenika rizika.

Zasad ne postoji mogućnost liječenja uznapredovale ateroskleroze, u pravom smislu te riječi, već se liječe samo posljedice, odnosno komplikacije ateroskleroze.

….Nastavlja se...


* Informacije su preuzete iz diplomskog rada „Antioksidanti u aterosklerozi“ - Petar Vehtersbah-Stojan - Farmaceutsko-biokemijski fakultet u Zagrebu 2015.

Cijeli rad, pod istim nazivom možete pročitati na ovom LINKu pod kategorijom LITERATURA




petak, 6. rujna 2019.

Antioksidacijska aktivnost u voću i soku i sinergija sa vitaminom C



Sok s jačom antoksidacijskom aktivnošću sadrži i više vitamina C i fenolnih spojeva.

Polifenolni spojevi u nižim strukturama sadrže flavonoide, kojima se pripisuju neka terapijska djelovanja, kao što su antibakterijsko, antiupalno, antikancerogeno, antiviralno, antialergijsko, te utjecaj i na boju i okus hrane, neki na rast biljke, a neki štite ugrožene stanice od štetnog UV zračenja.

Antioksidacijska aktivnost nakon 6 mjeseci skladištenja sokova znatno opada u ovisnosti tempreature skladištenja (kod sokova analiziranog voća: na 18°C, 28°C i 38°C se smanjila za 18%, 45% i 84%). Smanjenje antioksidacijske aktivnosti može biti povezano i s niskom koncentracijom fenolnih spojeva i vitamina C.


sokovi

Cijeli rad možete pronaći u odjelu "Literatura" na ovom LINKU.

* Informacije su preuzete iz završnog rada preddiplomskog studija kemije "Antioksidacijska aktivnost polifenolnih spojeva u sokovima" - Kristina Kovač - Sveuciliste Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku 2012.











petak, 30. kolovoza 2019.

Pomaže u prehrani ljudi sa pomanjkanjem željeza u krvi



* Bogata magnezijem i organskim željezom kupina pomaže u prehrani ljudi sa pomanjkanjem željeza. Kupina je među najbogatijim prirodnim izvorima apsorbljivog željeza. Željezo je sastavni dio hemoglobina, proteina koji je odgovoran za transport kisika do stanica.


Prirodni sokovi

* Informacije su preuzete iz zavrsnog rada preddiplomskog studija prehrambene tehnologije - A. Stegic - Zagreb 2016.

Poboljšava rad jetre i snižava krvni tlak



* Sok koji se dobiva od kupine djeluje poticajno na rad jetre, a zbog visokog sadržaja kalija i malog udjela natrija utječe na sniženje krvnog tlaka pa je korisna za oboljele od hipertenzije.

* Informacije su preuzete iz završnog rada preddiplomskog studija prehrambene tehnologije - A. Stegić - Zagreb 2016.